U Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta nalaze se drveni kalupi izrađivani u 19. stoljeću, a za potrebe medičara i svjećara. Bio je to osnovni alat ovih obrtnika kojim su oblikovali tjestene proizvode, svijeće i votive. Etnografski muzej čuva u svom fundusu preko 150 figuralnih i ornamentalnih drvenih kalupa, uvijek izrađenih u negativu, a koji svojim oblikom daju željenu formu proizvodu. Uz spomenute čuvaju se i limeni kalupi kojima se reže tijesto i oblikuje licitar ili medenjak, a koji majstor potom oslikava jestivim bojama. Zbog svoje raznolikosti upravo su licitari predmeti koji svjedoće umijeće izrade svakog majstora pa prikupljamo srca, bebe, konjiće, konjanike, ogrlice s visećim križićem (krunice), manje licitare kojima se ukrašavaju božićna drvca (srca, trešnje, bebe, cipele, gljive, zvjezdice, torbice) i druge zanimljive motive, rad majstora medičara, nastajali od 1920-ih godina do današnjih dana. Isti majstori proizvode i svijeće raznih veličina i namjena, a neke od njih sačuvane su i u Muzeju uz alat koji u tome poslu rabe. Umjetnici Pavlina Klarić Halić i Davor Halić izradili su u keramici iz originalnih muzejskih drvenih kalupa niz pozitiva kojima su, oslikavajući ih prema vlastitom afinitetu, udahnuli tračak prošlosti. Višestoljetni opstanak medičarskog i svjećarskog obrta postupno je prerastao u tradicijski obrt, rasprostranjen u panonskoj Hrvatskoj pa danas u 21. stoljeću djeluje još tridesetak medičara i svjećara na prostoru od Karlovca do Osijeka. Ovo umijeće izrade 2010. godine upisano je kao Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a na čijoj su nominaciji radili i stručnjaci Etnografskog muzeja.

dr. sc. Iris Biškupić Bašić, muzejska savjetnica